Izvršna, zakonodavna i pravosudna vlast u Bosni i Hercegovini sastala se na nizu okruglih stolova od 17. do 19. septembra 2024. godine kako bi se osvrnula na nalaze analize nedostataka u vezi sa seksualnim i digitalnim nasiljem nad ženama u Bosni i Hercegovini. Diskusije, koje je moderirala prof. Dženana Radončić, jedna od autorica analize, imale su za cilj podizanje svijesti o neophodnim koracima za usklađivanje lokalnog zakonodavstva, politike i prakse sa Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatom kao Istanbulska konvencija.

Učesnici su raspravljali o potrebi za izmjenom krivičnih zakona kako bi se uključilo odsustvo dobrovoljnog pristanka kao ključna komponenta definicije seksualnog nasilja. Osim toga, primijetili su rastuću važnost rješavanja problema digitalne dimenzije nasilja nad ženama, posebno online uhođenja, online psihološkog nasilja i online seksualnog uznemiravanja kako bi se u potpunosti uskladili sa GREVIO Opštom preporukom br. 1 o digitalnoj dimenziji nasilja nad ženama.

Prof. Dženana Radončić je istakla da "postoji opšto nerazumijevanje svih različitih oblika digitalne dimenzije nasilja nad ženama što trivijalizira njegove posljedice. Postojeći zakoni u Bosni i Hercegovini samo se indirektno bave nekim oblicima nasilja nad ženama koje je omogućeno digitalnom tehnologijom - nijedan nivo vlasti nema posebne propise koji kriminaliziraju digitalni aspekt nasilja nad ženama. Nedavni amandmani, za uvođenje krivičnih djela kao što su sakaćenje ženskih genitalija, prisilni brak, prisilna sterilizacija, uhođenje i seksualno uznemiravanje, još uvijek se ne bave nasiljem počinjenim u digitalnoj sferi".

Analiza nedostataka i okrugli stolovi pripremljeni su u okviru projekta "Borba protiv digitalnog i seksualnog nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini".