Stvaranje uslova u kojima svi/e imaju pravednu i stvarnu priliku da daju svoj doprinos istinski inkluzivnom društvu, da svi/e imaju koristi od istog ali i da se poboljša položaj manjina na Zapadnom Balkanu, bili su glavni ciljevi prepoznati od predstavnika/ca institucija iz regiona, Evropske unije, Vijeća Evrope i organizacija civilnog društva tokom konferencije "Tolerantna i inkluzivna društva Zapadnog Balkana" održane 14. i 15. novembra u Podgorici.
Ova konferencija okupila je više od 100 učesnika/ca sa cijelog Zapadnog Balkana i ponudila mogućnost produktivne diskusije o evropskim standardima, praćenju i saradnji u borbi protiv diskriminacije, kao i o borbi protiv govora mržnje i zaštite manjinskih prava. Štaviše, razgovaralo se i o konkretnim vrstama antidiskriminacionih intervencija (npr. pokret protiv govora mržnje, mreže tijela za ravnopravnost - razmjena informacija, peer to peer treninzi) koji bi se mogli primijeniti i dalje razvijati kao regionalni mehanizmi u borbi protiv diskriminacije.
Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, izjavio je u uvodnom izlaganju da se Evropa suočava sa brojnim izazovima i da atmosfera straha i netolerancije može dovesti do ksenofobije. Evropska komisija je posvećena izgradnji tolerantnih i inkluzivnih društava i odbacuje bilo kakav oblik diskriminacije, dodao je on. Što se tiče Zapadnog Balkana, Orav je rekao da ima još mnogo izazova i da region treba jače prihvatiti evropske vrijednosti.
Član Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Christian Ahlund, rekao je da su mnogi problemi koji su postojali na Zapadnom Balkanu prije 20 godina i dalje prisutni. Više mora biti učinjeno kako bi se pokazao pozitivan imidž raznolikosti u društvu. Društvo bez diskriminacije je važno, kako bi svi pojedinci/ke uživali/e svoja prava, a ne samo manjine, zaključio je.
Šef Odseka za borbu protiv diskriminacije Vijeća Evrope, Hallvard Gorseth, rekao je da nalazi istraživanja ECRI-a i drugih tijela Vijeća Evrope ukazuju na povećanje rasizma i ksenofobije u mnogim dijelovima Evrope. Iz tog razloga, objasnio je, posebno je važan mehanizam obezbjeđen kroz program “Horizontal Facility” za Zapadni Balkan i Tursku, jer pruža tehničku pomoć u zaštiti ranjivih grupa i promociju antidiskriminacije. Gorseth je rekao da je borba protiv diskriminacije ključna za pregovaranje u poglavljima 23 i 24.
"Crna Gora je ostvarila značajne rezultate kada je u pitanju promovisanje i zaštita ljudskih prava, ali smo svjesni područja u kojima je potrebno intenzivirati i poboljšati rezultate. Na državnom nivou fokusirani smo na jačanje političkog, socijalnog i ekonomskog okruženja, kako bi stvorili uslove za nesmetano uživanje ljudskih prava, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi ", zaključio je državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, Ambasador Zoran Janković.