Ured Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini implementira projekte u oblasti provođenja zakona i reforme zatvora već duže od decenije. Projekti tehničke saradnje koji se implementiraju u terenskom uredu nadogradnja su aktivnosti na uspostavljanju standarda i monitoringa koje provodi glavni ured Organizacije u Strasbourgu.
Fokusirajući se na svaki od elemenata svog temeljnog mandata – ljudska prava, demokratija i vladavina zakona – tijela Vijeća Evrope su brzo reagovala na različite aspekte trenutne zdravstvene krize prouzrokovane virusom COVID-19. Jedan primjer su smjernice vezane za osobe lišene slobode.
Evropski komitet za sprečavanje mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) objavio je svoju Izjavu o principima vezanim za postupanje sa licima lišenim slobode 20. marta 2020. Izjava u potpunosti prepoznaje intenzivne izazove pred kojima se nalazi osoblje koje radi u različitim mjestima lišenja slobode, uključujući policijski pritvor, zatvore, imigracioni pritvor, psihijatrijske bolnice, domove socijalnog staranja, kao i novoformirane karantene.
Pored osnovnih zaštitnih mehanizama protiv zlostavljanja – pristupa advokatu, ljekaru i pravo na obavještenje bliskog srodnika ili treće osobe po vlastitom izboru o lišenju slobode – treba primijeniti dodatne zaštitne mjere u sadašnjem kontekstu. Osobe lišene slobode trebaju proći skrining na COVID-19 i trebaju im se omogućiti načini pristupa intenzivnoj njezi i dodatnoj psihološkoj pomoći ako je to potrebno. Posebnu pažnju treba posvetiti starijim osobama i osobama sa već postojećim zdravstvenim problemima, koje su posebno izložene riziku.
U njenoj Izjavi objavljenoj 6. aprila 2020., Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope naglasila je koliko su zapravo hitni koraci koje treba poduzeti kako bi se zaštitila prava zatvorenika u Evropi.
“Kako bi spriječile veliko širenje korona virusa u mjestima lišenja slobode, nekoliko zemalja članica je pokrenulo procedure za otpust određenih kategorija zatvorenika. Mnoge druge zemlje članice prilagođavaju svoje strategije u sistemu krivične pravde kako bi se smanjio broj zatvorske populacije na različite načine, uključujući privremeni ili prijevremeni otpust i amnestiju; kućni zatvor i zamjenu kazne; te obustavljanje istraga i izvršenja kazni”. Komesarka je pozvala sve zemlje članice da iskoriste sve raspoložive alternative pritvoru kad god je to moguće i bez diskriminacije.
Postupanje sa osobama lišenim slobode takođe je zastupljeno na vidnom mjestu u Priručniku za članice Vijeća Evrope koje je objavio Generalni sekretarijat 7. aprila 2020., koji pruža smjernice vladama za poštovanje demokratije, vladavine zakona i ljudskih prava u kontekstu pandemije: ‘’Pravo na život i zabrana mučenja i nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja spadaju u osnovna prava prema Konvenciji zato što se ne mogu kršiti na bilo koji način, čak ni u vrijeme javne krize kakva je zaraza virusom’’. Čak šta više, član 2 Evropske konvencije (pravo na život) i član 3 (zabrana mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja) nameću pozitivnu obavezu državi da zaštiti osobe koje se nalaze u njenoj skrbi od smrtonosnih bolesti.
Svi ovi standardi i principi su odmah prevedeni i dostavljeni nadležnim organima vlasti u Bosni i Hercegovini.
