Tillbaka Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine u Izvještaju o napretku Evropske komisije za 2014. godinu

Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine u Izvještaju o napretku Evropske komisije za 2014. godinu

8. oktobra 2014. godine Evropska komisija je usvojila Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2014. godini. Izvještaj daje ocjenu napretka koji je u Bosni i Hercegovini postignut tokom perioda od oktobra 2013. do septembra 2014. godine u pogledu ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterija za članstvo, kao i sposobnosti Bosne i Hercegovine da provodi evropske standarde, odnosno da postepeno usklađuje svoje zakonodavstvo i politike sa acquisem EU.

U sklopu Izvještaja nalazi se poseban dio koji se odnosi na pravosudni sistem. Generalna je ocjena da je tokom navedenog perioda mali napredak ostvaren u oblasti reforme pravosudnog sistema. S tim u vezi se zaključuje da: „Strukturirani dijalog o pravosuđu i dalje služi kao važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o reformi pravosuđa, te je proširen dodatnim pitanjima u oblasti vladavine prava. Reforma pravosuđa na državnom nivou i dalje je prioritet. Pripremljena je nova Strategija za razvoj sektora pravde ali konačna potvrda se još uvijek čeka od strane vlasti. Počela je primjena mjera za smanjenje broja zaostalih neriješenih predmeta ali zaostaci su i dalje veliki uz veliki broj komunalnih predmeta koji se urgentno trebaju rješavati primjenom strukturnih rješenja.“

Kao napredak je navedena finalizacija nacrta Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) na koji je u martu 2014. godine Venecijanske komisija Vijeća Evrope usvojila odgovarajuće mišljenje. Također, Ministarstvo pravde BiH je završilo nacrte Zakona o tužilaštvu Bosne i Hercegovine i Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, kojim se predviđa osnivanje posebnog Apelacionog suda na državnom nivou. U skladu sa gore navedenim mišljenjem Venecijanske komisije kao i relevantnim preporukama iz Strukturiranog dijaloga, ovu reformu treba prioritetno provesti uz ostvarenje najvećeg mogućeg političkog konsenzusa.

Ostvaren je određeni napredak vezano za usklađivanje i dosljednost u primjeni materijalnog krivičnog prava u pravosuđu na državnom nivou kao i na drugim instancama diljem zemlje. Rasprava vezano za neusklađenost sudske prakse zbog primjene različitih krivičnih zakona je opet pokrenuta nakon donošenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Maktouf i Damjanović protiv Bosne i Hercegovine. Institucionalizacija redovnih konsultacija između najviših pravosudnih institucija rezultiralo je osnivanjem 3 panela najviših pravosudnih instanci koji su zaduženi da osiguraju usklađenost u svim pitanjima iz krivične, građanske i upravne oblasti. Tim za ocjenu primjene krivičnih zakona je prestao sa radom.

Izvještaj također navodi da je pristup pravdi umjereno poboljšan, ali da ravnopravnost u odnosu na prava, kriterije i procedure nije ravnomjerno garantirana. Kada je riječ o besplatnoj pravnoj pomoći, rizik od diskriminacije i dalje predstavlja ozbiljan problem zbog fragmentiranog, neujednačenog sistema. Osnovana je agencija za besplatnu pravnu pomoć u još jednom kantonu tako da ih sada u Federaciji ima ukupno osam. Međutim, sistem za pružanje besplatne pravne pomoći još uvijek nije reguliran u dva kantona odnosno (na nivou) Federaciji. Usvajanje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na državnom nivou je još uvijek u toku. Organizacije civilnog društva nastavljaju pružati besplatnu pravnu pomoć, naročito u građanskim predmetima, ali njihova uloga nije konzistentno prihvaćena, i nije čak ni regulirana u zemlji. Mreža besplatne pravne pomoć ostvaruje stabilan napredak kroz dodatnu edukaciju, jačanjem saradnje između ovih organizacija i vladinih agencija, povećanjem svijest i intenzivnijim praćenjem situacije.

Napredak je nastavljen u pogledu rješavanja velikog broja neriješenih predmeta ratnih zločina. Nastavlja se implementacija državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina i sve se više predmeta prenosi na entitete. Procesuiranje predmeta ratnih zločina seksualnog zlostavljanja je poboljšano i postoji istinska posvećenost od strane vlasti da se osigura pravda za žrtve seksualnog nasilja. Međutim, napore da se procesuiraju takvi zločini treba dodatno pojačati s obzirom da je ukupan broj podignutih optužnica za seksualno nasilje dosta nizak uspoređenju sa brojem navedenih djela. Mali broj osumnjičenih kao i nedostatak dokaza otežava istrage. Još uvijek ne postoji sveobuhvatan pristup da se poboljša položaj žrtava silovanja i seksualnog nasilja. Postupak usvajanja programa na državnom nivou za poboljšanje položaja žrtava seksualnog nasilja još uvijek nije završen. Napredak vezano za osiguranje mjera zaštite svjedoka je ostvaren prvenstveno zbog međunarodne financijske podrške, naročito za psihosocijalnu podršku pri entitetima. Usvojen je nact Zakona o programu zaštite svjedoka.

Što se tiče stručne edukacije sudija i tužilaca, Izvještaj navodi: „Premda većina nosilaca pravosudne funkcije ispunjavaju obavezu vezano za minimum broja dana edukacije godišnje, institucionalne reforme centara za edukaciju su potrebne kako bi poboljšali način i sadržaje edukacije.“

Izvještaj ukazuje na niz problema u oblasti pravosuđa. Postoje uporni nedostaci vezano za nezavisnost i nepristranost pravosuđa. Političko uplitanje se nastavlja. Konkretno, političke strukture vrše pritisak vezano za procesuiranje predmeta ratnih zločina, uključujući i provođenje Odluke Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta Maktouf i Damjanović protiv Bosne i Hercegovine. Politizacija procedura za imenovanja članova Vijeća odnosno glavnih tužilaca na svim nivoima kroz uključivanje izvršne i zakonodavne vlast, predstavlja problem. Proces usvajanja izmjena i dopuna Zakona o sudovima Republike Srpske, kojima se zakon usklađuje sa postojećim ovlaštenjima VSTV-a je još uvijek u toku. Nedostatak ljudskih resursa na svim nivoima za rad na predmetima ratnih zločina je djelomično riješen ali održivost treba da se osigura pravilnim planiranjem i relevantnim finansiranjem od strane nadležnih domaćih vlasti. Nije ostvaren napredak na smanjenje budžetske fragmentiranosti pravosuđa, što ujedno podriva nezavisnost. Potrebno je dalje jačanje disciplinskog sistema uz donošenje adekvatnih propisa vezano za sukob interesa. Zakon o sudovima Republike Srpske treba izmijeniti i dopuniti u skladu sa preporukama Strukturiranog dijaloga o pravosuđu.

Kompletan tekst Izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine u 2014. godine, možete preuzeti na dole navedenim linkovima:

http://www.pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet?p_id_doc=28458

http://www.pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet?p_id_doc=28434
Strazbur, Francuska 08/10/2014
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page