Politika vash sastimasko dzanlipe, mobiliziribe thaj kapacitetosko vazdipe
Pe sa e nivelura, khamena pes bareder zora te shaj promovirinel pes kultura vash sastimasko dzanlipe, te shaj te promovirinel pes jekhutno avipe dzi pe satimaski sama savorenge, leindoj kate vi e manushen save si ande dukhavdine situacije. Ande praktika, kodo si buhljaripe publikani politika pe lokalno, nacionalno thaj internacionalno nivelo. Kodo rodela vi trujal-sektorijalno kooperacija e javere hemime rigencar (interesoskere grupe, koalicije, alijanse, drakhina thaj javer) thaj kapacitetosko vazdipe ande sastimaskere autoritetura thaj sistemura te zurarel pes o kapaciteto thaj e bucharengi buti.
Sastimako Dzanlipaski Publikani Politika
I publikani politika pe sastimasko dzanlipe bajrola. E gavernura trujal Europa mobilizirinena zora te vazden e sastimaskere dzanlipena ki kooperacija e na-hemime rigencar, sar so si i akademija, industrija thaj e NGO. Sar misal, nekobor Europakere thema adoptuinde/line nacionalno sastimaskere dzanlipaske akcijakere planura, sar so si Austria, Norvegia, Portugal thaj UK (Skotlanda), save so kerena intervencije thaj programura pe nacionalno nivelo te vazdel pes e populacijako sastimasko dzanlipa.
Mobiliziribe e komunitetengi vash sastimasko dzanlipe thaj ‘shampionura’
Motiviribe e komuniteton vash sastimasko dzanglipe si klejaki komponenta ande promoviribe sastimasko jekhipe. Kodo si kodolestar so, o sastimasko dzanlipe si but trujal-sektorijalno thaj interdisiplinarno. BAreder kooperacija mashkar e sektorura thaj discipline, shaj te bajrarel o dzanlipasko transfero thaj e efekton kotar sastimasko dzanlipaskoro partneriribe thaj programura. Formalno thaj biformalno interesoskire grupe, koalicije, aljanse, drakhina, platform, sar vi e institutora, organizacije, thaj asocijacije, azhutin te diskutuil pest haj zurarkeren pes e sastimaske dzanlipaskere kapacitetura ande buteder nivelura ande societa/them. (varesave misala teleder).
Te implementirinel pes o sastimasko dzanlipe, trubuna agentura vash pharuvibe te buhljaren thaj legaren impakto. Kadala pharuvimaksere-agentura, butivar akhardine vi ‘sastimasko dzanlipaskere shampionura’, shaj te oven politikatar, akademijatar, praktikatar, vaj kotar e civilno societa. I prezencia e advokatengi vash organizacionalno pharuvipena sikritikane, sar te si, olengoro impakto adhinela but katar o suporto liderondar. Menadzmentoski struktura thaj kultura savi dela suporto pe sastimasko dzanlipaskere inovacije thaj lacheder kvaliteti si esencijalno vash lachi implementacija (misala buteder tele).
Kapacitetosko vazdipe an sastipaskere autritetura thaj sistemura
E sastipaskere dzanlimaske autoritetura thaj sistemura ovena buteder ealth literacy authorities and systems become more ‘manushende-centririme’ kana von integririnena e sastimaskere dzanlipena sar trushul-chinavdo thaj transverzalno moljaripa/kuchipa, ande sa e kotora olengere buchatar. E resorsura lena e Deshe atributen vash , thaj e Ophelia Komplete, save so si misala/egzamplura sar te optimizirinel pes e sastimasko dzanlipe ande organizacije thaj ande komunitetura. O Sastimaske Dzanlipasko Rodljarimasko Kompleto (HLS) azhutil te dikhel pes sode si, thaj te monitoririnel o progreso ande sastimasko dzanlipe trujal i populacija thaj organizacije.
Sastimasko dzanlipe sar profesionalno dzanibe – vazdipe e sastimaskere dzanlipaske kapaciteto mashkar buchara
O sastimasko dzanlipe kreirinela vi shajipena vash buchi thaj rodibe vash zurarkeribe e bucharnen kodolesar so o buhljaripe pe lengo sastimasko dzanlipe ka dikhel pes sar profesionalno buchi. Leindoj ani godzi o genralno bajrovipe ande sastimaskere dzanlipaske rodljaripa thaj keribe politika, e sastimasko dzanlipe lokheste ovela kompetencija savi so rodela pes kotar e sastipaskere autoritetura, vi kotar e sistemura.
Kodo rodela, o sastimasko dzanlipa te khuvel andre ano edukacijakere kurikulumija thaj ande pala-graduacijako treningo bare rangosar katar e discipline. Ande praktika, kodo phenenl atencija pe dzzanlipa, dzaniba, kotar e sastimaskere profesionalcura, specijalno kana kerela pes kotakto e manushencar save sip e dukhavdine situacije, thaj kadala save nisi limitirime sastipaskere dzanlipa. Kodole dikhipastar, senzibiliteto vash kadala save si kulturalno javereder manusha thaj grupe ando them, si but importantno. Vi o integriribe e eksperiensirime manusha thaj e testimonije, fokusosar upral e koproduciribe, ovela lacho te buhljarel pes.
Ano Portugalo, e nacionalno akcijakere plane vash sastimasko dzanlipe isi cilura te aven dzi pe ververeder kotora populacijatar, leindoj kate, sar misal, imigrantongere populacijen thaj jekhe vramakere themeskere manushen. O nacionalno akcijako plano sasa astardino pali jekh rodljaribe savo sikavelas kaj dzi ko 40% populacijatar sasa olen pharipena te aven dzi pe adekvatno thaj chachuni informacija pe sastimaski sama. Vash terne manusha, e sastimaski informacija butivar shaj lena via socijalne medijengere platform so shaj te ovel vi jekh shajipe te kreirinen direktno e sastimaskere dzanlipena mamuj olengo dzivdimasko stilo.
Target grupa:
O sukseso thaj buhljaripe e Akcijako Planesko ka pashljol pe pashi koordinacija thaj buchi kadale strategikane partneroncar: Publikano, Socijalno thaj Privatno Sektorura; Ministeriumija, Generalno-Direkotrijatura thaj Inter-ministeriakere Komitetura; Nacionalno Sastimasko Plano thaj Programura; javera structure katar e Ministeriumi pe Sastimaski Akademija, Profesionalno Badanija, Dzanlipaskere Societe, Privatno Institucije vash Socijalno Solidariteto (IPSS), NGO, Media, Socialno Media, Digitalno Media, Civilno Societakere Pacientongire Asocijacije.
Method:
O akcijako plano fokusirinela pes pe shtar prioritetura:
leibe/adoptuibe sasto trajosko stilo;
trenegi vash lacho istimalkeribe;
lachimasko promoviribe;
promoviribe dzanlipe thaj rodljaripe.
Efekto:
Akcijako plano kerela lokheder provizije katar e instrumentura vash e sastimaskere profesionalcura te promovirinen sastimasko dzanlipe; kampanje thaj tematikane intervencije kerena pes vash populacija te promovirinel pes sastimasko dzanlipe; e drakhina katar e hemime rig ate inkorporirinena thaj zuraren e sastipasko Dzanlipaskere pormoviribaskere intervencije te shaj bajrol lengo impakto; thaj monitoriribasko komiteto cilosar te del suporto pe prioritetura pe akcije thaj aktivipa, thaj sar resurso vash lachipe vash buhljaripe stratgikani informacija.
Dodendine kuchipa:
Vi kodo so ikerela pes persona-centririme metodo pe intervencije, o Akcijako Plano khamel te lacharel e sastipaskere dzanlimaske nivelura pe Portugaloski populacija konstantno pe jekh lacho drom. O keribe dzivdimaski rota metodo si ki linija e javera poltikane inicijative pashe phangle e “Saste Rashtrakere manusha”, “Jekhipe thaj Avipe dzi pe Sastimaski Sama”, “Kvaliteto ano Sastipe”, “Saste Politike” thaj olengere respektirime objektivura thaj cilura.
E strategijako cilo sit e bajrarel pes o sastimasko dzanlipe mashkar e Norvegijaki populacija. Targetirimo sip e sastimaskere thaj socijalno profesionalcura, kadla so keren decizija, e menadzerura, sar vi pacientengere organizacije thaj javera relevatno hemime riga. Voj dzala pali mashkar-sektoralno metodo, specijalno o hemipe e sastipaskere thaj edukaijakere sektorura.
keribe targetirime zora te bajrarel pes e populacijako sastimasko dzanlipe;
sikavibe sode si importantno o sastimasko dzanlipe mashkar kadala so dena sastimaskere servisura vash e pacientongo hemibe ande servisura;
buhljaripe sastipaskere thaj socijalno servisura respektosar pe sastimasko dzanlipe mashkar o personali;
identifikuibe e situacijako e sastimaskere dzanlipasar mashkar i populacija;
sikavibe diferentno inicijative save so shaj te bajraren e sastimaskere dzanlipena ande ververeder populacijakere grupe thaj te sikavibe misala katar aktivitetura so aba dzana save azhutinena e sastimaskere dzanlipena, bizi te oven vakerdine sar asavke;
keribe sastimaskere dzanlipaske rodljarimata;
phenena sar e sastimaskere autoritetura ka keren buti upral sastimasko dzanlipako bajraribe mashkar I populacija thaj e populacijakere sub-grupe.
Efekto:
Sastimaskere autoritetura trubuj te fasilitirinen e pacientongo dromaribe kodolesar so ka hemin e pacienton ande ulavdini thaj informirimi decizija, sar so si o phuchibe "so si importantno tuke?". Sastimasko dzanlipa dikhela pes sar anglal kondicija te keren pes pacien-centririme sastimaskere servisura.
Dodendine kuchipa:
Sastimaskere dzanlipaski strategija dela suporto vash vizija pacient-centririmo sastimasko sistemo. Kodo implicirinela kaj e pacientura kadla so lena e servisura, isi olen o dzanlipe, kompetencije thaj shajipena, te menadzirinen so shaj majlaches e sastipa.
“Keribe lokheder”, savo si dujto Skotlandako akcijako plano pe sastimasko dzanlipe kerdino kotar NHS, dela akcijako plano vash lacharibe pe sastimasko dzanlipe ani Skotlanda 2017-2025. O avguno plano sasa anvkerdo “Keren te ovel lokheder”. E akcijako planeskere cilura sit e teljarel e bariere thaj prevencija pe kodo te oven chivdine kate.
Target grupa:
O akcijako plano si vash e sastimaskere buchara, pacientongere organizacije thaj kadala so keren decizija.
Metodo:
The action plan focuses on four areas:
te ulaven pes so siklilem kotar “Keren te ovel lokheder” trujal Skotlanda;
deibe droma te lacharel pe e sastimasko dzanlipe ande politika thaj praktika;
keribe buteder sastimaskere dzanlipaskere organizacije thaj komunitetura;
Sastimasko dzanliputno akcijako plano zhutil te lacharel pes o dizajniribe thaj servisongo deibe ande avutni vrama bazirimo upral azhutipe pe manushengere trubujimata trujal ulavdo decizijako anibe.
Dodendine kuchipa:
Kodo akcijako plano sikavela i ambicija, i Skotlanda te ovel sastimasko dzanlipaski societa so dela e populacijake te hacharel pes pachivales, te ovel olen dzanliba, te ahaljon thaj te ovel olen dzanlipa te ikeren pengo lacho sastipe.
O buhljaribe e Nacionalno Akcijako Plano vash Sastimasko Dzanlipe, iklilo e rezultatondar kotar avguni Germaniaki studija pe sastimasko dzanlipe, savi so sikavdas kaj, buteder sar dopash Germanijakere populacijatar arakhena bare problemura ano procesiribe e sastimaskere informacijen. Kodoleske, grupa katar 15 ekspertura akademijatar, praktikatar thaj politikatar, kerdine buchi pe kodo te publicirinen e avgune verzija ko 2018 bersh.
Target grupa:
E Akcijako Plano si vash e sastimaskere buchara, pacientongere organizacije thaj kadalaso keren decizija.
Metodo:
O Plano fokusuil pes pe shtar akcijakere areje prezentirindoj 15 specifikane rekomandacije te zurarel pes o sastimasko dzanlipe ande Germania, dzaindoj pala panch klejutne principura.
Efekto:
O Nacionalno Akcijako Plano vash Sastimasko Dzanlipe, dzalas khetane implementacijasar kotar e strategija so sasa kodizajnirimi relevatno hemime rigancar, te bajrarel pes o impakto.
Dodendine kuchipa:
O Nacionalno Akcijako Plano vash Sastimasko Dzanlipa vazdijas e sastimaskere dzanlipena ande sastimaski agenda pe Germaniako politikano pejsazhi.
Te bajraren pes pe nacionalno nivelura kotar sastimasko dzanlipe buhljarindoj kognitivno thaj socijalno danlipa te avel pes dzi pe serviso, te haljol pest haj te lel pes sastimasar phanli informacija te shaj te lacharkerel pes olengo sastipe thaj te achol gasavo.
Objektivura:
te buhljaren pest haj implementirinen skale vash dikhibe so si kerdino thaj sar, so ka sikavel e akanutne situacija e sastimaskere dzanlipasar mashkar i populacija;
te buhljarel pes thaj del pes egzaktno, aksesilno thaj akcijutni sastimaski informacija;
te buhljaren thaj te implementirinen pes software aplikacije phanle sastimasar, sar so si E-NABIZ thaj MHRS: MHRS si Centralno Doktorengi Sistemo vash Egzaminiribe; E-NABIZ si personalno sastimasko rekordirbasko sistemo savo so menadzirinela e personalno sastimaskere informacijen thaj si lendo katar e publikane thaj sastimaskere profesionalcura te dikhen e dijagoneze thaj e tretmanura, e testija thaj egzaminacijakere reportija, dijagnostikakere imazhura thaj reportura, recepton, vakcinacijen, viziten ko sastimaskere samake servisura, e nakhle thaj e avutne egzamura e pacijentengere;
te bajraren o sastimasko dzanlipe mashkar e buchara ande sastimaski sama;
te vazden socijalno sama pe nasvalimata thaj rizik faktora;
te promovirinen sasto trajosko stilo;
te vazden publikani sama vash lacho leibe e sastimaskere servison;
te keren monitoring thaj evaluacijako proceso.
Target Grupa:
O cilo si te resen pes sa e segmentura kotar e publika, leindoj kate e chaven, khamne romnjen, daden thaj dajen, manushen disabilitetosar thaj phureder manushen.
Metodo:
O Akcijako Plano kerela pes ki kooperacija relevatno hemime rigencar sar so si e univerzitetura, TÜİK (Turkijako Statistikano Instituto), TRT (Turkijaki Radio Televizija), privatne TV thaj radio kanalura, javera ministeriumija thaj NGO. E Ministriumija thaj olengere regionalno organizcije kerena preparacija pe projektura vash sastimasko dzanlipe save si teli lengere ingerencije thaj responsabilitetija (misal, Ministeriumo vash Familija thaj Socijalno Servisija, ki kooperacija e Ministeriumesar vash Sastipe, kerena sastipaskere dzanibaske treningura vash e familije). I koopercija si planirimi kadala institucijencar:
TUIK ano implementiribe te dikhen pes e skale save so sikavena e akanutne situacija e sastimaskere dzanlipasar mashkar i populacija;
Univerzitetura vash rezultatongi evaluacija pe upreder vakerdine skale thaj preparacija pe dzanlimaskere publikacije;
TRT, Privatne Radio/TV KAnalura, tradicionalne thaj neve medijakere kanalija vash preparacija programoski vash vazdipe e sastimaskere dzanlipasko;
Unija e Forongi ande Türkiye thaj relevantno NGO vash organiziribe thaj diseminacija e aktivitetongi trojal sasto them;
E Turkijako Zeleno Dopash Chon, te vazdel sama vash e bilache adikcije;
Lumaki Sastimaski Organizacija vash studije pe adikcija tej leibe drogi.
Bash efektiviteto thaj kontinuiteto pe aktivitetura astardine e Akcijakere Planosar:
pala i misija, vizija thaj buchi ko tereno, sakone institucijako, alusardi si responsibilno institucija mashkaj e partner institucija savi so musaj te del reporti vash e aktivitetura sakola 6 chon;
i data vash e kerdine aktivitetura chivela pes online ande monitoriribaskiri platform vash e aktivitetura save si responsibiliteta e hemime institucijengi;
o Generalno Direktorijato vash Sastimasko Promoviribe ano Ministeriumi vash Sastipe, kerela monitoring pe proceso thaj preparacija e progresosko reportesko sakova shov chona, te sigurine o efektiviteto thaj e aktivitetongo kontinuiteti sar so phenela o Akcijako Plano.
Efekto:
Lacharipena ande thaj kontinuiteto pe sasto dzivdimasko stilo.
Dodendine kuchipa:
O tikno sastimasko dzanlipe anela dzi pe negativno bucha thaj negativno efektura, sar so si chorolo haljovibe e mesazho pashe phangle e sastimasar, bilacho leibe draba, buteder hospitalizacije sostar e manusha na dzana ki vrama pe preventivmo sastimaskere egzaminacija, leibe butivar urgentno servisura, so anena dzi pe tikno produktiviteto, vazdela o meribe, thaj vazdela e medikalno koshti.
Efekto:
Dzaindoj pala o “Sastimasko Dzanlipaskere Nivelura thaj Relatirime Faktorija Rodljaripe ande Türkiye (2018)”, sar so phenel Skale vash Sastimasko Dzanlipe ani Türkiye-Türkiye Sağlık Okur Yazarlığı Ölçeği-TSOY-32, e sastimaske dzanlipaskere nivelura e participantonge si reportirime sar 30.9% (na-adekvatno) thaj 38% (problematikane-limitirime). O dikhibe sode si baro vaj tikno o sastimasko dzanlipe pe sa e segmentura themestar pe regularno intervalura dela importantno legaripena vash akcije thaj politike te lacharel pes o sastimasko dzanlipe.
E adzikerdine efektura kotar Akcijako Plano si kadala:
deibe shajipena vash lokheder avibe dzi pe halili informacija vash sako jekh membro ande societa;
samako vazdipe mashkar e chavore thaj olengere familije, kodolesar so isi subjekto vash sastimasko dzanlipe ande fundavne edukacijakere kurikulumija;
pozitivno pharuvipena ande sasto dzivdimasko stilo mashkar e individualcura;
individualcura si hemime ande proceso vash anibe decizija vash olengo tretmano thaj sama,
individuals comply with instructions for treatment, helping to reduce errors in drug (medicine) administration and use;
individualcon isi dzanlipe thaj lena responsibiliteto pengere sastipaske thaj nasvalimaske so isi olen;
individualcon isi dzanlipe vash reproduktivno sastipe, profesionalno sastipe thaj siguriteto, sastipe thaj grizha phure manushenge, pacientongi grizha, trujalipasko sastipe, hronikane nasvalimata, sar so si hipertenzija, dijabeto, astma, infekcijakere nasvalimata, thaj dzana pala e programija vash nasvalipasko menadziribe;
bareder participacija ande sastimasko-promoviribaskere praktike, sar so si kanserosko skrining, prevencija pe sastimaskere rizikoja, prevencija pe aksidentura khere, edukacijakere programura vash familije;
Klejakere sastimaskere servisura kvalitetno fremura, leindoj kate vi Nacionalno Kvalitetoske thaj Siguripaskere Sastimaskere Servisoske Standardura (NQSHS) thaj o Australijako Thagarutno Koledzo vash Generalno Prakticioneriengere Standardura vash Generalno Praktika, rodena akcija te adresirinel pes o sastimasko dzanlipe.
Target grupa:
O Vastliloro si skrinisardo vash e sastimaskere profesionalcura trujal Utarutni NSW vash sa e buchara so keren buchi ano sastipe thaj pe sa e nivelura.
Metodo:
Teli e standardura vash akreditacija, kote si obligacija vash e konzumetura te del pes sigurno thaj kvalitetno sama. Kodo phenel kaj e konzumentosko hakaj sit e ovel partneri an peski sastimaski sama. O vastliloro, legarela e sastimaskere profesionalcon te phenen e konzumentonge te keren olengere majlache sastimaskere decizije.
Efekto:
O akseso dzi pe sichovipaskere materijalura azhutin e profesionalno bucharengo buhljaribe ande sastimaski sama, te vazden olengere buchako kvaliteto, te shaj te chaljaren e trubujimaten so isi e manushen vash save von lena sama, specijalno kadalen so arakhena pes ande dukhavdine situacije.
Dodendino kuchipa:
O vastliloro si jekh lokho thaj bikoshteno efektivno drom te bajrarel pes o dzanlipe, motivacija thaj kompetencija mashkar e sastimaskere bachara.
Ko 2012, e Austrijako Ministerongo Konsilo lijas desh buhle cilura te lacharel e sastimaskere determinanten gindindoj vash Sastimos ande Sa e Politike. Sastimasko cilo numer 3 khamel te lacharel thaj vazdel o sastimasko dzanlipe ande populacija.
o sastimasko sistemo te kerel pes buteder sastimasko dzanlipasar trujal kodo so ka heminen pes sa e interesirime riga thaj kadala so si afektuime (sar misal, kodolesar so ka keren pes satimaskere dzanlipaske organizcije);
te zuraren pes e individualno sastimaskere dzanlipena, leindoj ki konsideracija e manushen ko dukhavdine situacije (sar misal, kerindoj kooperacija e edukacijakere sistemosar);
te chivel pes o sastimasko dzanlipa ande servisura thaj produkcijakere sektorija (o ekonomikano sistemo).
Efekto:
I nacionalno sastimasko dzanlipaski reformako proceso sasa avguno punkto vash pharuvipena vash kvalitetneder sastimasko dzanlimasko sistemo. E phundre lena o keribe Austrijakere Sastimasko Dzanlimaski Platformako sar legarutno badani vash e sastimaskere dzanipaske inicijative, participacija ande Europutne thaj nacionalno sastimaskere dzanlimaske rodljarimata, implementcija pe intervencije fokusirime upral e sastimasko dzanlipengo-senzitivno informacija thaj komunikacija, sar vi buhljaripe sastimaskere dzanlipaske organizacije. Dureder, o sastimasko dznlipe si promovirimo sar profesionalno kompetencija e sastimaskere bucharengi.
Dodendine kuchipa:
Kotar o kontrakto vash sastimasko cilo 3 pe sastimasko dzanlipe, o sastimasko dzanlipe achilas majbaro publikano diskurso ande Austria thaj si kotor e gavermentoskere programondar. Kodo si temato ande sastimaskere profesionalcongo kurikulumi thaj e evidence mukhle avri buteder neve inicijative vash praktikako lacharkeribe. Vi akana shaj kerel pes buteder ande khetanutno decizijengo anibe thaj aktivitetura so si avrijal o sastimaskere samako sektoro.
Diminuer la taille du texte
Augmenter la taille du texte
Imprimer la page
Back
WHO Action Network on Measuring Health Literacy in Populations and Organizations (M-POHL)
Laura HENNINGER
Modified 17 Days ago.
WHO Action Network on Measuring Health Literacy in Populations and Organizations (M-POHL) sasa kerdino ko 2017 mangipasar te dikhel sode baro vaj tikno si e sastimasko dzanlipe ande Europa ande populacija thaj organizacijengere nivelura. O Internacionalno Koordinacijako Centro si bazirimo ande Austria. I drakhin dikhelas e HLS19 Europutno sastimasko dzanlipengo rodljaripe so sasa kerdino 2019/2020. I inicijativa si zurarkeribe pe avguno Europutno Sastimasko Dzanlipengo Rodljaripe kotar 2011.