Назад Претње за безбедност новинара и новинарки у Србији: нови извештај

Photo: Shutterstock

Photo: Shutterstock

Институционални притисци су облик претње са којом се већина новинара и новинарки често и редовно сусреће у свом раду (46,2 одсто), а следе економски притисци или несигурност радних места (40,2 одсто). 29,9 одсто новинара и новинарки често или редовно се сусреће са проблемом таргетирања и кампањама блаћења, а 30,5 одсто је пријавило да се редовно или често суочава са вербалним претњама. Стратешке тужбе против учешћа јавности (СЛАПП) често или редовно је искусило 17,1 одсто новинара и новинарки. Када је реч о дигиталном насиљу, 39,2 одсто новинара и новинарки је изјавило да су биле жртве овакве врсте насиља. Натполовична већина новинара и новинарки (53,8%) изјавила је да је једном или више пута била у ситуацији да не извештавају о некој теми или догађају, а новинарке изнадпросечно пријављују овакву ситуацију.

Нови извештај о безбедности новинара и новинарки у Србији је припремљен кроз заједнички пројекат Европске уније и Савета Европе, са циљем бољег разумевања и помоћи ка формулисању политике, кроз идентификацију невидљивих притисака као што су аутоцензура, дигитални облици насиља и фактора који доводе до ових негативних појава.  Истраживање је спроведено у сарадњи са Удружењем  новинара Србије и Независним удружењем новинара Србије, где је учествовало 130 новинара и новинарки и запослених у медијима.

Овај извештај тежи ка дубљем разумевању сложене динамике између безбедности новинара/новинарки, као и околности у којима они обављају своју улогу у медијском простору Србије. У савременом дигиталном добу, где је слобода изражавања и даље фундаментална, кључно је препознати да невидљиви притисци попут аутоцензуре и дигиталног насиља имају далекосежан, али често потцењен, утицај на слободу медија. Препознавање и супротстављање тим прикривеним силама је од виталног значаја за очување интегритета новинарства и одбрану демократских вредности.

Пројекат „Заштита слободе изражавања и медија у Србији (PROFREX)“ који спроводи Одсек за сарадњу на слободи изражавања Савета Европе, део је заједничког програма Европске уније и Савета Европе “Horizontal Facility за Западни Балкан и Турску”. 

 верзија на енглеском језику

 верзија на српском језику

Београд 15. март 2024.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Projekat „Zaštita slobode izražavanja i medija u Srbiji (PRO-FREX)“ omogućava institucijama korisnicima i organizacijama civilnog društva u Srbiji da napreduju ka ispunjavanju svojih reformskih agendi u oblasti slobode izražavanja i slobode medija, u skladu sa evropskim standardima.

Cilj projekta je da doprinese unapređenom okruženju za realizaciju prava na slobodu izražavanja, posebno od strane novinara i medijskih aktera, u pluralističkijem i bezbednijem medijskom okruženju, i u skladu sa standardima koji su postavljeni u skladu sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ovaj projekat se sprovodi u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ koji traje od 2023. do 2026. godine.


Šta su ciljevi projekta?

  • promovisanje slobode izražavanja i slobode medija i poboljšanje primene evropskih  standarda
  • poboljšanje zaštite novinara i doprinos stvaranju bezbednijeg i pluralističkijeg medijskog okruženja
  • jačanje veština i znanja aktera koji su odgovorni za primenu takvih standarda kao deo svakodnevnog rada


Ko su korisnici projekta?

  • nezavisne institucije u oblasti regulisanja medija (Regulatorno telo za elektronske medije)  i pristup informacijama (Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti) i njihovo osoblje
  • asocijacije novinara i medijskih aktera
  • profesionalci kao što su sudije, tužioci, policajci, advokati, emiteri, novinari, drugi medijski akteri, univerzitetski studenti
  • društvo Srbije


Kako se sprovodi projekat?

  • kroz pružanje pravnih saveta za usklađivanje pravnih i regulatornih okvira sa relevantnim evropskim standardima
  • promocijom i kroz podršku istraživanjima, kao i pružanjem smernica
  • kroz događaje podizanja svesti o relevantnim evropskim standardima, kako među nosiocima dužnosti, tako i među nosiocima prava
  • kroz aktivnosti jačanja kapaciteta za različite profesionalne kategorije, zasnovanim na evropskim standardima i jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP)
  • podsticanjem regionalnog dijaloga i razmenom dobrih praksi, u sinergiji sa regionalnim projektom


Koje rezultate očekujemo?

  • zaposleni u kancelariji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti primenjivaće u svom radu unapređeno poznavanje standarda u vezi sa pristupom informacijama i zaštiti privatnog i porodičnog života (lični podaci), koji su sadržani u Evropskoj konvenciji o ljudskim  pravima i presudama ESLjP,
  • dodatno će se ojačati profesionalni kapaciteti Regulatornog tela za elektronske medije, naročito u vezi sa revidiranom Direktivom EU o audio-vizuelnim medijskim uslugama i njenim poboljšanim standardima zaštite maloletnika, audio-vizuelnoj komercijalnoj komunikaciji, medijskoj pismenosti, štetnom sadržaju, govoru mržnje i jurisprudenciji ESLjP
  • novinari i novinarke će ojačati svoja znanja o domaćim pravnim mehanizmima i procedurama ESLjP- a, u smislu rešavanja pretnji i napada; to će biti podržano razvojem preporuka o načinu rešavanja strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP)
  • društvo u celini u Srbiji imaće koristi od unapređenog okruženja za realizaciju svojih prava na slobodu izražavanja i pristup informacijama


Koliki je budžet projekta?

Ukupan budžet projekta je 720 000 evra.

Celokupna izdvojena sredstva za „Horizontal Facility“ program iznose oko 41 milion evra (85% tih sredstava obezbeđuje Evropska unija, dok preostalih 15% obezbeđuje Savet Evrope).


Kako da dobijemo više informacija?


O programu Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku

„Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku” je zajednička inicijativa Evropske unije i Saveta Evrope koja omogućava korisnicima na Zapadnom Balkanu i Turskoj da ispune svoje reformske agende u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i da se usklade sa evropskim standardima, što je takođe prioritet u procesu proširenja EU.