Назад Svetski dan slobode medija

Izborna godina 2024: Generalna sekretarka Saveta Evrope poziva Vlade da zaštite novinare kako bi zaštitili demokratiju
Svetski dan slobode medija

U izjavi povodom Svetskog dana slobode medija 3. maja, generalna sekretarka Saveta Evrope Marija Pejčinović Burić je rekla: „Dok milioni građana Evrope i drugih kontinenata glasaju na ključnim izborima 2024. godine, moramo podsetiti na kritičnu ulogu novinara i kvalitetnih medija u obezbeđivanju pristupa pluralističkim i pouzdanim informacijama i različitim mišljenjima i idejama, kako bismo mogli da biramo na osnovu pravih informacija prilikom ostvarivanja naših demokratskih prava.

„Bez raznovrsnih, slobodnih i nezavisnih medija i novinara, prava demokratija propada i može nestati. Oni su stub demokratije i nikada ne treba zaboraviti da je njihova sloboda i naša. Međutim, da bi mediji i novinari odigrali svoju suštinsku demokratsku ulogu, moraju biti u mogućnosti da rade u bezbednom okruženju.

„Kao što pokazuje godišnji izveštaj za 2024. godinu platforme Saveta Evrope za promovisanje zaštite novinarstva i bezbednosti novinara, sloboda medija je i dalje pod stalnim napadom u Evropi. Ove pretnje uključuju nezakonito korišćenje špijunskog softvera i uvredljive tužbe protiv novinara, fizičke napade, zastrašivanje, pritvor, restriktivno zakonodavstvo, kontrolisanje medija i napade na javne medije.

„Da bi se suočile sa ovim izazovima, države članice Saveta Evrope treba da sprovedu preporuku Komiteta ministara o zaštiti novinarstva i bezbednosti novinara i drugih medijskih aktera i da razviju nacionalne akcione planove kao deo kampanje Saveta Evrope „Novinari su važni“. Pozitivna vest je činjenica da su neke države članice več preduzele prve korake da sprovedu ovu inicijativu.

„U vezi sa sve većom praksom da se podnose zlonamerne tužbe koje imaju za cilj da uznemiravaju i ućutkaju novinare, medije i druge čuvare demokratije, države članice treba da usvoje zakonodavne okvire koji omogućavaju svima da bezbedno i bez straha učestvuju u javnoj debati i javnim poslovima. Kao prioritet, oni bi trebalo da primene nedavno usvojenu preporuku Komiteta ministara o korišćenju strateških tužbi protiv učešća javnosti (tzv. SLAPP tužbe).

Generalna sekretarka Strazbur 2. maj 2024.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page

Projekat „Zaštita slobode izražavanja i medija u Srbiji (PRO-FREX)“ omogućava institucijama korisnicima i organizacijama civilnog društva u Srbiji da napreduju ka ispunjavanju svojih reformskih agendi u oblasti slobode izražavanja i slobode medija, u skladu sa evropskim standardima.

Cilj projekta je da doprinese unapređenom okruženju za realizaciju prava na slobodu izražavanja, posebno od strane novinara i medijskih aktera, u pluralističkijem i bezbednijem medijskom okruženju, i u skladu sa standardima koji su postavljeni u skladu sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ovaj projekat se sprovodi u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ koji traje od 2023. do 2026. godine.


Šta su ciljevi projekta?

  • promovisanje slobode izražavanja i slobode medija i poboljšanje primene evropskih  standarda
  • poboljšanje zaštite novinara i doprinos stvaranju bezbednijeg i pluralističkijeg medijskog okruženja
  • jačanje veština i znanja aktera koji su odgovorni za primenu takvih standarda kao deo svakodnevnog rada


Ko su korisnici projekta?

  • nezavisne institucije u oblasti regulisanja medija (Regulatorno telo za elektronske medije)  i pristup informacijama (Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti) i njihovo osoblje
  • asocijacije novinara i medijskih aktera
  • profesionalci kao što su sudije, tužioci, policajci, advokati, emiteri, novinari, drugi medijski akteri, univerzitetski studenti
  • društvo Srbije


Kako se sprovodi projekat?

  • kroz pružanje pravnih saveta za usklađivanje pravnih i regulatornih okvira sa relevantnim evropskim standardima
  • promocijom i kroz podršku istraživanjima, kao i pružanjem smernica
  • kroz događaje podizanja svesti o relevantnim evropskim standardima, kako među nosiocima dužnosti, tako i među nosiocima prava
  • kroz aktivnosti jačanja kapaciteta za različite profesionalne kategorije, zasnovanim na evropskim standardima i jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP)
  • podsticanjem regionalnog dijaloga i razmenom dobrih praksi, u sinergiji sa regionalnim projektom


Koje rezultate očekujemo?

  • zaposleni u kancelariji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti primenjivaće u svom radu unapređeno poznavanje standarda u vezi sa pristupom informacijama i zaštiti privatnog i porodičnog života (lični podaci), koji su sadržani u Evropskoj konvenciji o ljudskim  pravima i presudama ESLjP,
  • dodatno će se ojačati profesionalni kapaciteti Regulatornog tela za elektronske medije, naročito u vezi sa revidiranom Direktivom EU o audio-vizuelnim medijskim uslugama i njenim poboljšanim standardima zaštite maloletnika, audio-vizuelnoj komercijalnoj komunikaciji, medijskoj pismenosti, štetnom sadržaju, govoru mržnje i jurisprudenciji ESLjP
  • novinari i novinarke će ojačati svoja znanja o domaćim pravnim mehanizmima i procedurama ESLjP- a, u smislu rešavanja pretnji i napada; to će biti podržano razvojem preporuka o načinu rešavanja strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP)
  • društvo u celini u Srbiji imaće koristi od unapređenog okruženja za realizaciju svojih prava na slobodu izražavanja i pristup informacijama


Koliki je budžet projekta?

Ukupan budžet projekta je 720 000 evra.

Celokupna izdvojena sredstva za „Horizontal Facility“ program iznose oko 41 milion evra (85% tih sredstava obezbeđuje Evropska unija, dok preostalih 15% obezbeđuje Savet Evrope).


Kako da dobijemo više informacija?


O programu Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku

„Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku” je zajednička inicijativa Evropske unije i Saveta Evrope koja omogućava korisnicima na Zapadnom Balkanu i Turskoj da ispune svoje reformske agende u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i da se usklade sa evropskim standardima, što je takođe prioritet u procesu proširenja EU.